Portal:Zemljopis Portal Zemljopis Izabrani članak Izabrana slikaJeste li znali...Kategorije Članci Pomozite i vi...Navigacijski izbornikurediurediurediurediurediurediurediPogledajtePurge server cache
PortaliGeografija
rusIPAglavnifederalni subjektRusijepolitičkoekonomskokulturnoznanstvenovjerskofinancijskoobrazovnoprometno"Alfa globalnim gradom"MoskviSredišnjem saveznom okruguVelike kneževine MoskveRuskog CarstvaSovjetskog SavezaMoskovski kremljsvjetske baštineDržavna DumaSavjet Federacijemoskovskim metroomTurskojIranaArmenijebiblijskojKnjizi postankaNoina arkaMali Araratstratovulkankavkaskompotres1840
Portal:Zemljopis
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretraživanje
uredi
Portal Zemljopis
Zemljopis je znanost koja proučava prostornu stvarnost Zemljine površine. Međunarodno ime geografija potječe iz grčkih riječi Ge (γη) ili Geia (γεια), što označavaju "Zemlju", i graphein (γραφειν), što znači "pisati" i "opisivati", a upućuje na prvotno značenje geografije. Zemljopis kao znanost o zemljopisnom prostoru (Zemljinoj površini) objašnjava raširenost, utjecaje i međuzavisnost svih najvažnijih prirodnih i društvenih čimbenika, koji sudjeluju u oblikovanju geoprostora kao cjeline ili njegovih prostornih dijelova (regija). Fizička geografija obuhvaća proučavanja koja se odnose na objekte i pojave prirodne sredine. Antropogeografija uključuje ekonomsku, političku i kulturnu geografiju, a proučava međusobne odnose ljudskog društva i prirodne sredine na Zemlji. Geografi ne proučavaju samo prirodna i društvena obilježja Zemlje, već i njeno mjesto u Sunčevu sustavu i Svemiru.
uredi
Izabrani članak
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA: [mɐˈskva]) glavni je grad, odnosno federalni subjekt Rusije. Značajno je političko, ekonomsko, kulturno, znanstveno, vjersko, financijsko, obrazovno i prometno središte Rusije i svijeta. Sa 10 563 038 stanovnika (2010.), najmnogoljudniji je grad kontinentalne Europe i prema broju stanovnika sedmo najveće gradsko područje u svijetu. Prema popisu grupe GaWC, sveučilišta u Loughboroughu (UK) iz 2008. godine, smatra se "Alfa globalnim gradom".
Moskva se nalazi na rijeci Moskvi u Središnjem saveznom okrugu europske Rusije. Tijekom svoje povijesti grad je služio kao glavni grad nizu država, od srednjovjekovne Velike kneževine Moskve i pratećeg Ruskog Carstva do Sovjetskog Saveza. U Moskvi se nalazi čuveni Moskovski kremlj, drevna tvrđava danas rezidencija predsjednika Ruske Federacije. Kremlj je također jedno od nekoliko mjesta svjetske baštine u gradu. Oba doma ruskog parlamenta (Državna Duma i Savjet Federacije) svoja sjedišta također imaju u Moskvi.
Grad opslužuje opsežna tranzitna mreža, s četiri međunarodne zračne luke, devet željezničkih terminala, i moskovskim metroom, prema broju putnika drugim u svijetu iza tokijskog, radi bogate i raznovrsne arhitekture priznatim kao jednom od gradskih znamenitosti.
Tijekom vremena, Moskva je stekla niz epiteta, većina se odnosi na veličinu i dominantan položaj grada unutar nacije: Treći Rim (Третий Рим), Belokamenaja (Белокаменная), Pervoprestolnaja (Первопрестольная), Četrdeset četrdeset(ica) (Сорок Сороков).
Više o Moskvi...
uredi
Izabrana slika
Ararat iznad Erevana.
Planina Ararat, najviši vrh u suvremenoj Turskoj, snijegom pokrivena vulkanska kupa visoka 5.165 metara, nalazi se na sjeveroistoku Turske, 16 km zapadno od Irana i 32 km južno od Armenije. U biblijskoj Knjizi postanka ova planina se označava kao mjesto gdje se nasukala Noina arka poslije potopa.
Manji vrh, Mali Ararat (3.896 m), uzdiže se jugoistočno od glavnog vrha. Plato od lave proteže se između dva vrhunca. Tehnički, Ararat je stratovulkan, formiran od bujica lave i užarenih stijena. Ararat pripada kavkaskom masivu.
Posljednja aktivnost planine bio je veliki potres u srpnju 1840., s centrom oko klanca Ahora, sjeveroistočna provalija koja se obrušava 1.825 metara od vrha planine.
uredi
Jeste li znali...
- …da rijeka Drava izvire u južnom Tirolu u Italiji?
- …da je najniža izmjerena temperatura u Africi iznosila -24ºC u Ifraneu u Maroku?
- …da Ande zauzimaju gotovo trećinu površine Argentine?
- …da se Havaji sastoje od 137 otoka?
- …da je Australija 136 puta veća od Hrvatske?
uredi
Kategorije
Fizička geografija: Biogeografija · Geomorfologija · Hidrografija · Klimatologija
Antropogeografija: Demografija · Ekonomska geografija · Politička geografija · Ruralna geografija · Urbana geografija- Regionalna geografija
Ostalo: Geodezija · Geografi · Geografski informacijski sustavi · Kartografija · više...
uredi
Članci
 Antarktika |  Afrika-Euroazija |  Amerika |
 Australija |  Afrika |  Euroazija |
 Sj. Amerika |  Oceanija |  Europa |
 Azija |  Južna Amerika | Geološki superkontinenti : Gondvana • Laurazija • Pangea • Rodinia |
Afrika
Afrički rog | Gvineja | Istočna Afrika | Južna Afrika | Magreb | Sahel | Sjeverna Afrika | Sjeverozapadna Afrika | Srednja Afrika | Subsaharska Afrika | Sudan | Velika jezera | Zapadna Afrika
Amerika
Andske države | Angloamerika | Gvajana | Južna Amerika | Južni konus | Karibi | Latinska Amerika | Patagonija | Sjeverna Amerika | Srednja Amerika | Velika jezera | Velika nizina
Euroazija
Anatolija | Arabija | Azija | Balkan | Baltik | Beneluks | Bliski istok | Britanski otoci | Daleki istok | Europa | Indijski potkontinent | Istočna Azija | Istočna Europa | Istočne Indije | Jugoistočna Azija | Jugozapadna Azija | Južna Europa | Kavkaz | Levant | Postsovjetske države | Sjeverna Azija | Sjeverna Europa | Skandinavija | Srednja Azija | Srednja Europa | Srednji istok | Sredozemlje | Zapadna Europa
Oceanija
Australazija | Melanezija | Mikronezija | Polinezija | Pacifički obruč
Polovi
Arktik | Antarktika
uredi
Pomozite i vi...
Članci o kontinentima koje je potrebno nadopuniti: Azija, Afrika, Antartika, Južna Amerika, Sjeverna Amerika, Australija
Članci o europskim regijama koje je potrebno nadopuniti: Zapadna Europa, Južna Europa, Jugoistočna Europa, Istočna Europa, Sjeverna Europa, Srednja Europa
Ostali članci koje treba nadopuniti: Pogledajte
 Ostali portali na hrvatskoj wikipediji | ||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Purge server cache
Kategorije:
- Portali
- Geografija
(window.RLQ=window.RLQ||[]).push(function()mw.config.set("wgPageParseReport":"limitreport":"cputime":"0.140","walltime":"0.213","ppvisitednodes":"value":861,"limit":1000000,"ppgeneratednodes":"value":0,"limit":1500000,"postexpandincludesize":"value":41801,"limit":2097152,"templateargumentsize":"value":2041,"limit":2097152,"expansiondepth":"value":6,"limit":40,"expensivefunctioncount":"value":0,"limit":500,"unstrip-depth":"value":0,"limit":20,"unstrip-size":"value":0,"limit":5000000,"entityaccesscount":"value":0,"limit":400,"timingprofile":["100.00% 64.412 1 -total"," 13.72% 8.840 1 Predložak:Portali"," 12.71% 8.187 3 Portal:Zemljopis/box-header"," 10.41% 6.702 7 Portal:Box-header"," 9.91% 6.386 1 Portal:Geografija/Izabrani_članak"," 8.91% 5.737 3 Portal:Zemljopis/box-footer"," 8.38% 5.399 1 Portal:Geografija/Jeste_li_znali"," 8.36% 5.387 1 Portal:Geografija/Izabrana_slika"," 7.66% 4.934 1 Portal:Geografija/Pomozite_i_vi"," 7.58% 4.884 4 Portal:Geografija/box-header"],"cachereport":"origin":"mw1335","timestamp":"20190321002843","ttl":2592000,"transientcontent":false);mw.config.set("wgBackendResponseTime":104,"wgHostname":"mw1270"););
