Crikvenička narodna nošnja srodna je svim sredozemnim nošnjama. Svečane narodne ženske i muške nošnje na prostoru grada Crikvenice, bile su ovdje u uporabi do kraja 19. stoljeća. Tada se počinje gubiti, a uporabno se zadržala (naročito ženska), samo u svečanim prigodama, do kraja Drugog svjetskog rata.

Jedan od najstarijih do sada poznatih prikaza crikveničke nošnje je crtež Nikole Arsenovića, izučenog krojača iz Retfale, danas dijela Osijeka, koji je u Vukovaru imao veliku krojačku radionicu i bio vrsni majstor. Izrađivao je seljačku odjeću, odijela za časnike, svećenike i bogatije ljude.

Muškarac iz Crikvenice, prikazan u Mapi Nikole Arsenovića ima na glavi plitak crni šešir, ukrašen trakom oko šešira, s ravnim, podjednako širokim obodom.
Nosi bijelu košulju s klasičnim, presavinutim ovratnikom i maramom vezanom ispod vrata. Na oba kraja marame vidljive su rese. Povrh košulje nosi prsluk i crni kaput uskih rukava s uskim presavinutim reverom i ovratnikom. Na kaputiću su vidljivi kružni ukrasi postavljeni okomito na njega. Muškarac iz Crikvenice ima vezan crveni pojas, čiji jedan kraj visi na lijevoj strani. Na kraju ima rese. Hlače su od tamnoplavog materijala. Postoji usmena predaja da su šivane po uzoru na francuske uniforme, od tamnoplavog materijala zaostalog iz vremena francuske okupacije. Hlače imaju relativno uske nogavice. Na nogama nosi crne cipele.

...Pročitaj cijeli članak

Znate li da ...

...se izraz „Dalmatinski tip obale” u svjetskoj znanstvenoj terminologiji koristi za obalu koja je po razvedenosti karakteristična Hrvatskoj.

... se u mjestu Cernoj pored Vinkovaca veća rijeka (Biđ) ulijeva u manju rijeku (Bosut) i da dalje od Cerne prema Vinkovcima teku pod imenom manje rijeke Bosut.

... da je rijeka Bosut rijeka bez jasno definiranog izvora.

...je Rijeka bila nezavisna država od 1920. do 1924. godine, te se za to vrijeme u gradu služilo hrvatskim, talijanskim, njemačkim i mađarskim jezikom.

...je riječ „enciklopedija” prvi put u današnjem smislu upotrijebio Zagrepčanin Pavao Skalić, 1559. godine.

Kalendar

9. ožujka 1712. - Hrvatski sabor izglasao je Hrvatsku pragmatičnu sankciju, kojom je samostalno odlučio tko će vladati Hrvatskom.

13. ožujka 1572. - umro je renesansni pjesnik Petar Hektorović.

16. ožujka 1812. - rodio se biskup Juraj Dobrila.

31. ožujka 1991. - poginuo je Josip Jović, prva žrtva Domovinskog rata.

Pomozi Wikipediji poštujući njezina pravila.